Međunarodni dan zaštite od buke


U svetu koji postaje sve brži i bučniji, kvalitetan san sve više dobija na značaju kao ključni faktor našeg zdravlja, koncentracije i radne sposobnosti. Ono što se često zanemaruje jeste činjenica da buka nije samo dnevni problem već ona može neprimetno da utiče na tokom noći, ostavljajući dugoročne posledice po sluh i opšte zdravstveno stanje. Slušni akustičar iz Neurotha objašnjava zašto je noćni odmor od presudne važnosti za telo i um.
U proseku, čovek provede oko trećinu života spavajući. Tokom sna, organizam se regeneriše, mozak obrađuje informacije i utiske iz dana, a nivo stresa se smanjuje. Međutim, buka iz okruženja može značajno ometati ovaj proces oporavka. Saobraćaj, glasne komšije ili čak partner koji hrče mogu uticati na kvalitet i strukturu sna, što se kasnije odražava na koncentraciju, otpornost na stres i mentalnu jasnoću u svakodnevnom životu.
„Izvori buke su sve prisutniji, ne samo tokom dana, već i tokom noći. To ima direktan uticaj na naše ukupno zdravlje i dugoročnu otpornost organizma. Zbog toga je zaštita od buke sve važnija“, objašnjava Olivera Vilotijević Ratković , specijaliste akustike u Neurothu, povodom Međunarodnog dana svesti o buci 29. aprila.
Nedavno istraživanje Medicinskog centra Univerziteta u Mainzu pokazuje da čak niski nivoi buke mogu imati merljive efekte na organizam. Nivo buke od 41 do 44 decibela – što predstavlja vrlo tihi ambijentalni zvuk - može izazvati merljive stresne reakcije. Prema studiji, buka saobraćaja kao najčešći izvor buke u Evropi, može uticati na kardiovaskularni sistem već nakon jedne noći. Kod ispitanika primećeno je povećanje broja otkucaja srca nakon pojedinih bučnih događaja, dok su u krvi zabeležene promene u imunim i inflamatornim markerima. Ultrazvučna merenja dodatno su pokazala smanjenje elastičnost krvnih sudova.
Mozak takođe snažno reaguje na noćnu buku, ostajući u stanju povišene pripravnosti i ne ulazeći u ključne faze dubokog sna, koje su neophodne za oporavak i kvalitetan odmor.
Hrkanje može dostići jačinu od 60 do 70 decibela, što je skoro jednako buci usisivača. Zabeležen je čak i svetski rekord od 93 decibela. Za razliku od spoljašnjih izvora buke, osoba koja hrče najčešće toga nije svesna iako uho registruje zvuk, mozak ga prepoznaje kao sopstveni i ne reaguje na njega kao na signal za buđenje. Na taj način dolazi do svojevrsne senzorne adaptacije na sopstveno zvučno okruženje.
Dugotrajna izloženost buci tokom noći može imati negativne posledice po zdravlje. Preporučena granica Svetske zdravstvene organizacije je prosečno 40 decibela. „Buka ne utiče samo na kvalitet sna već i na autonomni nervni sistem. Već pri nivou od oko 50 decibela dolazi do merljivog pada koncentracije i sposobnosti učenja. Dugoročno, izloženost buci može dovesti do povećanog stresa i povišenog krvnog pritiska“, objašnjava Olivera Vilotijević Ratković.
Izvori buke i njihove posledice često se potcenjuju, zbog čega stručnjaci za sluh naglašavaju značaj veće svesti i adekvatne zaštite.
„Važno je da naše uši imaju vremena za odmor tokom dana, a naročito noću“, ističe Olivera Vilotijević Ratković. U tome može pomoći individualno prilagođenna zaštita za sluh, namenjena nošenju tokom spavanja.
„Prilagođena rešenja za zaštitu sluha pružaju udobnu i efikasnu zaštitu, jer posebni filteri smanjuju ometajuće zvuke, bez potpunog izolovanja korisnika od okoline.“ Na taj način korisnici i dalje mogu čuti važne zvuke, poput alarma, dok istovremeno uživaju u kvalitetnom i mirnijem snu.Kako da zaštitite sluh u svakodnevnom životu?
Vaš sluh zaslužuje pažnju – i danju i noću. U Neurothu vam nudimo stručne savete, besplatnu proveru sluha i individualno prilagođena rešenja za zaštitu sluha, uključujući zaštitu za spavanje izrađenu prema otisku vašeg uha.
Rezervišite besplatno savetovanje u najbližem Neuroth slušnom centru i saznajte koja rešenja mogu pomoći da vaš san bude mirniji, a svakodnevica prijatnija.