Uzroci poteškoća sa sluhom

Poteškoće sa sluhom mogu imati različite uzroke-od starosnih poteškoća sa sluhom i izloženosti buci do bolesti u uhu. Bilo da se radi o poteškoćama sa sluhom koje su uzrokovane starenjem, oštećenju sluha zbog buke ili tinitus – važno je delovati na vreme kako biste zaštitili sluh. Saznajte više o uzrocima gubitka sluha i kako pravovremeno očuvati svoj sluh.

Kako dolazi do gubitka sluha

Uzroci poteškoća sa sluhom su raznoliki. Razlikujemo oštećenje sluha uzrokovano poremećajem provođenja zvuka i ono uzrokovano poremećajem osetljivosti na zvuk. Poremećaj provođenja zvuka je mehaničke prirode, na primer zbog nakupljanja cerumena (ušnog voska) ili bolesti srednjeg uha. Sa druge strane, najčešći oblik poteškoća sa sluhom – onaj uzrokovan starenjem – spada u poremećaje osetljivosti na zvuk.

Lošiji sluh u kasnijem dobu
Jedan od najčešćih uzroka oštećenja sluha su poteškoće sa sluhom uzrokovane starenjem. Tada se stanice u unutarašnjem uhu oštećuju i propadaju zbog trošenja. Posledično, zvuk se više ne može prenositi, zbog čega slabije čujemo. Slušna sposobnost počinje kontinuirano opadati od približno 40. godine života. Oštećenje sluha koje obično dolazi postepeno često se ne prepozna odmah jer zvukovi ne postaju samo tiši – oni se doživljavaju kao nejasni i "zamagljeni".
Poteškoće sa sluhom uzrokovane bukom
Dugotrajno izlaganje buci iznad 85 decibela, poput rada u industriji ili glasnog saobraćaja, još je jedan čest uzrok poteškoća sa sluhom. Čak i pojedinačni, izuzetno glasni događaji, poput eksplozivnog zvuka u neposrednoj blizini ili poletanja aviona, mogu nepovratno oštetiti sluh. Kao i kod poteškoća sa sluhom uzrokovanih starenjem, stanice u unutarašnjem uhu oštećuju se i više ne mogu prenositi zvuk. Uopšteno važi pravilo: što je glasniji zvuk, to mora biti kraći kako bi se izbegla oštećenja.
Tinitus
Poseban slučaj problema sa sluhom je tinitus – šum ili zujanje u uhu. Mogući uzroci su brojni: uzrok može biti stalna izloženost buci, ali i stres, metaboličke bolesti, upale vilice ili zuba, odnosno problemi sa vratnom kičmom. Zbog toga je teško pronaći tačan uzrok.

Vaši bližnji slabo čuju – šta uraditi?

Slab sluh ima direktan uticaj na razumevanje govora jer se određene frekvencije ili slogovi sa vremenom izgube. U mnogim situacijama pogođene osobe se osećaju preopterećeno i zavisno od temperamenta reaguju sramežljivo, razdražljivo ili mrzovoljno. To ne mora biti tako – slušni aparati mogu vratiti izgubljene zvukove i tako značajno poboljšati kvalitet života.

Saznajte više

Stepen poteškoća sa sluhom

Ono što još možemo čuti naziva se slušni prag. Ovaj prag zavisi od frekvencije. Za frekvenciju od 2.000 Hz slušni prag kod zdravih ušiju iznosi 0 dB. Na temelju ovog praga poteškoće sa sluhom se dele na pet oblika:

Loš sluh - šta je normalno?

Normalan sluh:

Odstupanje sluha do 20 dB od normalnog praga još se smatra normalnim.

Blaga nagluvost:

Kod odstupanja većeg od 20 dB, tihe zvukove poput otkucaja sata ili šuštanja lišća više nije moguće čuti. Zvukovi se percipiraju tek pri jačini glasnoće od 25 do 40 dB.

Umerena nagluvost:

Od gubitka sluha od 40 dB, što odgovara zvuku u mirnom stambenom naselju, govori se o umerenoj nagluvosti. Zvukovi se čuju tek pri jačini glasnoće od 40 do 60 dB.

Teška nagluvost:

Kod gubitka sluha od najmanje 60 dB, normalni razgovori postaju gotovo nerazumljivi.

Nagluvost koja se graniči s gluvoćom:

Ako je gubitak sluha veći od 80 dB, čak ni glasni zvukovi poput muzike ili saobraćajne buke više se ne mogu čuti. U slučajevima kada je sluh gotovo potpuno izgubljen, govorimo o gluvoći ili gubitku sluha.

Nagluvost – dijagnoza i pomoć

Kako biste sprečili lagano pogoršanje sluha, važno je pravovremeno posetiti otorinolaringologa. Zavisno od uzroka problema sa sluhom, različiti terapijski pristupi mogu pomoći u zaštiti sluha i sprečavanju gubitka sluha – kako biste i dalje mogli slušati i učestvovati u razgovorima. U slučaju dijagnostikovanog pogoršanja sluha, važno je što pre odabrati individualno prilagođeni slušni aparat.