Glasna glazba: Koliko decibela može podnijeti naš sluh u svakodnevnom životu?
Sve ovisi o dozi – čak i kada je u pitanju slušanje glazbe. Prevelika glasnoća tijekom duljeg razdoblja može trajno oštetiti osjetilne stanice u uhu. Čak i višesatne telefonske konferencije u radu od kuće mogu utjecati na sluh. Što znači pravilo 60/60 i kako možemo zaštititi svoj sluh, objašnjava stručnjak za slušnu akustiku David Wanderer iz Neurotha povodom Međunarodnog dana svjesnosti o buci 27. travnja.
Buka u slobodno vrijeme kao potencijalna opasnost za sluh i zdravlje
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u svojim „Smjernicama za procjenu buke u okolišu za Europsku uniju“ navodi da uz stalnu prometnu buku, posebnu prijetnju predstavljaju izvori buke u slobodno vrijeme.
To uključuje izloženost glasnoj glazbi na koncertima i u klubovima, kao i prekomjerno korištenje slušalica. Posebno su problematične in-ear slušalice, koje često prenose glazbu pod visokim zvučnim pritiskom izravno na osjetljive stanice u unutarnjem uhu. No, primjenom jednostavnog pravila može se značajno smanjiti rizik od trajnog gubitka sluha.
„Preglasno slušanje glazbe predstavlja svakodnevni rizik kojem su izloženi mnogi mladi“, ističe David Wanderer, majstor slušne akustike iz Neurotha u Beču. „WHO procjenjuje da gotovo polovica svih tinejdžera i mladih odraslih osoba redovito sluša glazbu preglasno. Na primjer, glazba koja se sluša preko in-ear slušalica može doseći i do 110 decibela, dok je kritična granica za dugotrajno slušanje 85 decibela.“ Čak i dugotrajne telefonske i video konferencije u radu od kuće mogu utjecati na sluh. „Tijekom pandemije, mnogi su u radu od kuće nosili slušalice satima bez prekida.“
Individualno prilagođena zaštita sluha za koncerte
Posjeti diskotekama, klubovima i rock koncertima također mogu dovesti sluh do granice opterećenja. Stručnjaci Neurotha preporučuju da se ugledamo na glazbenike na pozornici, koji često koriste individualno prilagođenu zaštitu sluha. Opremljeni akustičkim filtrima, ovi zaštitni umetci omogućuju uživanje u glazbi bez posljedica kao što su zujanje u ušima ili privremeni gubitak sluha.
Kada posjetiti ORL liječnika?
Opće pravilo glasi: ako primijetite da slabije čujete ili ako se javi zujanje u ušima, trebali biste što prije posjetiti otorinolaringologa (ORL). U slučaju tinitusa, važno je razviti strategije za njegovo ignoriranje, a ako je uzrok smanjena sposobnost sluha, slušni aparati mogu pomoći u poboljšanju sluha i smanjenju neugodnih zvukova – čime se povećava kvaliteta života.
Pravilo 60/60 za zaštitu sluha
Jednostavno pravilo 60/60 pokazalo se kao dobar vodič za sigurno slušanje glazbe sa slušalicama: slušati najviše 60 minuta dnevno na najviše 60% maksimalne glasnoće. Nakon toga, sluhu treba dati vremena za odmor kako bi se izbjegla oštećenja.
„Kao što iznenadna glasna buka može oštetiti unutarnje uho, isto se može dogoditi i kod predugog i preglasnog slušanja glazbe – osjetljive slušne stanice u unutarnjem uhu se savijaju poput šibica, što dovodi do trajnog gubitka sluha“, objašnjava Wanderer. „Slušanje postaje mutno, razumijevanje govora otežano, a često se javlja i tinitus – neugodno zujanje ili pištanje u ušima.“ U Austriji je gubitak sluha uzrokovan bukom drugi najčešći oblik oštećenja sluha, odmah nakon staračke nagluhosti.