Poteškoće sa sluhom mogu imati različite uzroke-od starosnih poteškoća sa sluhom i izloženosti buci do bolesti u uhu. Bilo da se radi o poteškoćama sa sluhom koje su uzrokovane starenjem, oštećenju sluha zbog buke ili tinitusu – važno je djelovati na vrijeme kako biste zaštitili sluh. Saznajte više o uzrocima gubitka sluha i kako pravovremeno očuvati svoj sluh.
Uzroci poteškoća sa sluhom su raznoliki. Razlikujemo oštećenje sluha uzrokovano poremećajem provođenja zvuka i ono uzrokovano poremećajem osjetljivosti na zvuk. Poremećaj provođenja zvuka je mehaničke prirode, na primjer zbog nakupljanja cerumena (ušnog voska) ili bolesti srednjeg uha. Sa druge strane, najčešći oblik poteškoća sa sluhom – onaj uzrokovan starenjem – spada u poremećaje osjetljivosti na zvuk.
Jedan od najčešćih uzroka oštećenja sluha su poteškoće sa sluhom uzrokovane starenjem. Tada se stanice u unutarašnjem uhu oštećuju i propadaju zbog trošenja. Posljedično, zvuk se više ne može prenositi, zbog čega slabije čujemo. Slušna sposobnost počinje kontinuirano opadati od približno 40. godine života. Oštećenje sluha koje obično dolazi postepeno često se ne prepozna odmah jer zvukovi ne postaju samo tiši – oni se doživljavaju kao nejasni i "zamagljeni".
Dugotrajno izlaganje buci iznad 85 decibela, poput rada u industriji ili glasnog saobraćaja, još je jedan čest uzrok poteškoća sa sluhom. Čak i pojedinačni, izuzetno glasni događaji, poput eksplozivnog zvuka u neposrednoj blizini ili polijetanja aviona, mogu nepovratno oštetiti sluh. Kao i kod poteškoća sa sluhom uzrokovanih starenjem, stanice u unutarašnjem uhu oštećuju se i više ne mogu prenositi zvuk. Uopšteno vrijedi pravilo: što je glasniji zvuk, to mora biti kraći kako bi se izbjegla oštećenja.
Poseban slučaj problema sa sluhom je tinitus – šum ili zujanje u uhu. Mogući uzroci su brojni: uzrok može biti stalna izloženost buci, ali i stres, metaboličke bolesti, upale vilice ili zuba, odnosno problemi sa vratnom kičmom. Zbog toga je teško pronaći tačan uzrok.
Slab sluh ima direktan utjicaj na razumijevanje govora jer se određene frekvencije ili slogovi sa vremenom izgube. U mnogim situacijama pogođene osobe se osjećaju preopterećeno i zavisno od temperamenta reaguju sramežljivo, razdražljivo ili mrzovoljno. To ne mora biti tako – slušni aparati mogu vratiti izgubljene zvukove i tako značajno poboljšati kvalitet života.
Ono što još možemo čuti naziva se slušni prag. Ovaj prag zavisi od frekvencije. Za frekvenciju od 2.000 Hz slušni prag kod zdravih ušiju iznosi 0 dB. Na temelju ovog praga poteškoće sa sluhom se dijele na pet oblika:
Odstupanje sluha do 20 dB od normalnog praga još se smatra normalnim.
Kod odstupanja većeg od 20 dB, tihe zvukove poput otkucaja sata ili šuštanja lišća više nije moguće čuti. Zvukovi se percipiraju tek pri razini glasnoće od 25 do 40 dB.
Od gubitka sluha od 40 dB, što odgovara zvuku u mirnom stambenom naselju, govori se o umjerenoj nagluhosti. Zvukovi se čuju tek pri razini glasnoće od 40 do 60 dB.
Kod gubitka sluha od najmanje 60 dB, normalni razgovori postaju gotovo nerazumljivi.
Ako je gubitak sluha veći od 80 dB, čak ni glasni zvukovi poput muzike ili saobraćajne buke više se ne mogu čuti. U slučajevima kada je sluh gotovo potpuno izgubljen, govorimo o gluhoći ili gubitku sluha.
Kako biste spriječili polagano pogoršanje sluha, važno je pravovremeno posjetiti otorinolaringologa. Zavisno od uzroka problema sa sluhom, različiti terapijski pristupi mogu pomoći u zaštiti sluha i sprječavanju gubitka sluha – kako biste i dalje mogli slušati i učestvovati u razgovorima. U slučaju dijagnosticiranog pogoršanja sluha, važno je što prije odabrati individualno prilagođeni slušni aparat.
Želite znati kako prepoznati gubitak sluha? Imamo najvažnije informacije za vas. | Pročitajte!
Provjerite koliko dobro čujete – obavite provjeru sluha u Neurothu. Provjerite svoj sluh | Saznajte više
Sve zavisi o dozi – čak i kada je u pitanju slušanje muzike. Prevelika glasnoća tokom duljeg vremenskog perioda može trajno oštetiti osjetila u uhu.