Trudnoća: koliko je opasna buka?
Veliko opterećenje bukom nije dobro ni za koga. No trudnice i bebe reagiraju posebno osjetljivo na buku. Saznali smo koji rizici proizlaze iz trajnog opterećenja bukom i jesu li oni štetni za majke i djecu.
O buci je riječ od trenutka kada se zvuk percipira kao ometajuć. Takav slučaj nastupa individualno i ovisno o vrsti zvuka. Prag boli iznosi otprilike 130 decibela (dB), no već se od vrijednosti od 110 dB zvukovi percipiraju kao neugodni. To otprilike odgovara pragu buke u diskotekama ili zvuku pneumatskog čekića. Pri polijetanju zrakoplova ili na nekim koncertima dosežu se vrijednosti od čak 120 dB. U načelu se putem razine zvučnog tlaka (koji se navodi u decibelima) može mjeriti od kada su zvukovi štetni po ljudski sluh.
Bolest uslijed previše buke
Buka može izazvati i bolesti. U slučaju trajnog opterećenja, vrijednost buke od 85 dB smatrat će se zdravstvenim rizikom (razinu od 80 do 100 dB stvaraju kamioni u prolasku, motorne pile ili kutne brusilice). Prvenstveno se time oštećuju uši, no potrebno je računati i s drugim tegobama, na primjer, visokim krvnim tlakom i poremećajima koncentracije i sna, koje slabe naš imunološki sustav.
Majke moraju biti zaštićene od buke
Stoga ne čudi činjenica da trudnice i bebe još osjetljivije reagiraju na buku. Zakonodavstvom koje se odnosi na zaštitu majčinstva stoga je propisano da poslodavci među „opasnostima za sigurnost i zdravlje trudnica i dojilja, i njihovih utjecaja na trudnoću ili dojenje” u obzir moraju uzeti i trajnu buku tijekom rada. Prema zakonodavstvu o zaštiti na radu, buka veća od 80 dB smatra se ugrozom sluha. U slučaju vrijednosti buke više od ove poslodavci moraju staviti na raspolaganje zaštitu za sluh, a zaposlenici se moraju koristiti njome pri razinama buke višim od 85 dB.
Švedsko istraživanje: buka na radu ugrožava sluh djeteta
Prema istraživanju instituta Karolinska Institutet iz Stockholma postoji povezanost između radno uvjetovane buke tijekom trudnoće i snage sluha vlastita djeteta. Rezultati istraživanja pokazuju da je rizik slabljenja sluha kod djece čije su majke tijekom trudnoće bile izložene većem opterećenju bukom tijekom rada bio 80 % veći kada ih se usporedi s onom djecom koja su devet mjeseci trudnoće provela u mirnom okruženju.
Četiri najčešća zanimanja u skupini s najvećim opterećenjem bukom bili su profesionalni glazbenici, stolari, drvoprerađivači i mesari. Švedski istraživači savjetuju ženama da tijekom trudnoće izbjegavaju razine buke veće od 80 dB. Posljedice utjecaja buke tijekom slobodnog vremena, kao što je glasna glazba na rock-koncertima, nisu bile istraživane u okviru ovog istraživanja. Premda smo tijekom rekreativnih aktivnosti znatno kraće vrijeme izloženi buci nego što je to slučaj, recimo, u glasnom radnom okruženju, posljedice toga također bi mogle biti dalekosežne.
Slušalice na trbuhu – dobra ideja?
Također, dokazano je da trajan utjecaj zvukova tijekom duljeg razdoblja može biti štetan za sluh fetusa. Među njih ubraja se i glasna glazba koja dopire do djeteta putem trbušnog zida (prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, glasnoća reproducirane glazbe u pravilu se postavlja na vrijednost između 75 dB i 105 dB). Fetusi zbilja počinju percipirati zvukove već tijekom četvrtog mjeseca trudnoće.
„No teško je davati precizne navode o utjecaju buke”, rekla je Veronika Schöpf, neuroznanstvenica sa sveučilišta Karl-Franzens-Universität u Grazu. Prema njezinim navodima, širenje zvučnih valova plodnom vodom nalik je onome ispod vodene površine. Ovisno o tjednu trudnoće, zvukovodi fetusa imat će različite reakcije. Nije potrebno strahovati od toga da će glazba umjerene glasnoće u okolini majke probuditi dijete: Prema riječima Veronike Schöpf, u majčinoj je utrobi glasnoća prevelika, a da bi se dijete probudilo. Naime: organi majke stvaraju golemu buku u neposrednom okruženju bebe.
Klasična glazba za fetus
No što kada bi se nerođenom djetetu – u svrhu prenatalnog poticanja – puštala Mozartova glazba? Istraživanje koje su proveli znanstvenici sa Sveučilišta u Washingtonu pokazalo je da slušanje klasične glazbe potiče razvoj jezičnih sposobnosti u male djece. Dakle, ne bi li se onda već i fetusu koji se nalazi u majčinoj utrobi trebala puštati klasična glazba? Može li dijete u ovom stadiju već steći važna znanja koja bi kasnije samo mukotrpno morala nadoknađivati? „Ne, inteligencija djeteta vrlo se vjerojatno ne može poticati ciljanim zvučnim podražajima još tijekom trudnoće”, mišljenja je neuroznanstvenica Schöpf. Istraživanje Sveučilišta u Beču, koje je predvodio Jakob Pietschnig, istraživač ljudske inteligencije, k tomu opovrgava povezanost između inteligencije i slušanja klasične glazbe.
Ima li puštanje glazbe tijekom trudnoće u glavnom pozitivan učinak?
Naravno, nipošto nije zabranjeno tijekom trudnoće slušati glazbu koju buduća mama voli i koja je opušta. „Odluka o tome je li Mozart bolji od Rammsteina svakako je u oku promatrača”, rekla je stručnjakinja. S obzirom na zaštitu zdravlja djeteta, ta se glazba ne bi smjela slušati u diskoteci ni koncertnoj dvorani, ali ni putem slušalica koje se polažu na trbušni zid. Ako se majka osjeća dobro dok sluša glazbu umjerene glasnoće, doći će do izlučivanja zbilja važnih hormona sreće. Ti hormoni sreće dopiru i do fetusa, uslijed čega će se i beba u utrobi osjećati bolje.