Glasna muzika: Koliko decibela može podnijeti naš sluh u svakodnevnom životu?

Sve zavisi o dozi – čak i kada je u pitanju slušanje muzike. Prevelika glasnoća tokom duljeg vremenskog perioda može trajno oštetiti osjetila u uhu. Čak i višesatne telefonske konferencije u radu od kuće mogu uticati na sluh. Šta znači pravilo 60/60 i kako možemo zaštititi svoj sluh, objašnjava stručnjak za slušnu akustiku David Wanderer iz Neurotha povodom Međunarodnog dana svjesnosti o buci 27. Aprila

Buka u slobodno vrijeme kao potencijalna opasnost za sluh i zdravlje

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u svojim „Smjernicama za procjenu buke u okolišu za Europsku uniju“ navodi da uz stalnu buku u saobraćaju, posebnu prijetnju predstavljaju izvori buke u slobodno vrijeme.

To uključuje izloženost glasnoj muzici na koncertima i u klubovima, kao i prekomjerno korištenje slušalica. Posebno su problematične in-ear slušalice, koje često prenose muziku pod visokim zvučnim pritiskom direktno na osjetljive stanice u unutarnjem uhu. Međutim, primjenom jednostavnog pravila može se značajno smanjiti rizik od trajnog gubitka sluha.

„Preglasno slušanje muzike predstavlja svakodnevni rizik kojem su izloženi mnogi mladi“, ističe David Wanderer, majstor slušne akustike iz Neurotha u Beču. „WHO procjenjuje da gotovo polovica svih tinejdžera i mladih odraslih osoba redovito sluša muziku preglasno. Na primjer, muzika koja se sluša preko in-ear slušalica može dostignuti do 110 decibela, dok je kritična granica za dugotrajno slušanje 85 decibela.“ Čak i dugotrajne telefonske i video konferencije u radu od kuće mogu uticati na sluh. „Tokom pandemije, mnogi su u radu od kuće nosili slušalice satima bez prekida.“

Pravilo 60/60 za zaštitu sluha

Jednostavno pravilo 60/60 pokazalo se kao dobar vodič za sigurno slušanje muzike sa slušalicama: slušati najviše 60 minuta dnevno na najviše 60% maksimalne glasnoće. Nakon toga, sluhu treba dati vremena za odmor kako bi se izbjegla oštećenja.

„Kao što iznenadna glasna buka može oštetiti unutarašnje uho, isto se može dogoditi i kod predugog i preglasnog slušanja muzike – osjetljive slušne stanice u unutrašnjem uhu se savijaju poput šibica, što dovodi do trajnog gubitka sluha“, objašnjava Wanderer. „Slušanje postaje mutno, razumijevanje govora otežano, a često se javlja i tinitus – neugodno zujanje ili pištanje u ušima.“ U Austriji je gubitak sluha uzrokovan bukom drugi najčešći oblik oštećenja sluha, odmah nakon staračke nagluhosti.

Individualno prilagođena zaštita sluha za koncerte

Posjete diskotekama, klubovima i rock koncertima takođe mogu dovesti sluh do granice opterećenja. Stručnjaci Neurotha preporučuju da se ugledamo na muzičare na pozornici, koji često koriste individualno prilagođenu zaštitu sluha. Opremljeni akustičkim filterima, ovi zaštitni umetci omogućuju uživanje u muzici bez posljedica kao što su zujanje u ušima ili privremeni gubitak sluha.

Kada posjetiti ORL specijalistu?

Opšte pravilo glasi: ako primijetite da slabije čujete ili ako se javi zujanje u ušima, trebali biste što prije posjetiti otorinolaringologa (ORL). U slučaju tinitusa, važno je razviti strategije za njegovo ignorisanje, a ako je uzrok smanjena sposobnost sluha, slušni aparati mogu pomoći u poboljšanju sluha i smanjenju neugodnih zvukova – čime se povećava kvaliteta života.