Zvučni udar: šta je to? | Neuroth


Udar s dugoročnim posljedicama: zvučni udar. Izazivaju ga vatromet, petarde ili sličan prodoran zvuk na koji ne možemo dovoljno brzo reagirati. Nakon njega slijedi (obično jednostrano) slabljenje sluha. No što to točno znači? Objasnit ćemo uzroke, simptome, liječenje i kako se možete zaštititi od njega.
Šta uzrokuje zvučni udar?
Takozvani zvučni udar ubraja se u traume od buke, kao što je i trauma uslijed eksplozije, akustična nesreća i kronično oštećenje sluha uslijed buke. On nastupa posebno u razdoblju oko kraja kalendarske godine jer njegovu nastanku doprinose vatrometi i petarde. Uzrok je u pravilu buka od najmanje 150 dB, koja nastupa iznenadno i nakratko, čime se stvara visok zvučni pritisak. Njime dolazi do dugotrajnog oštećenja unutarnjeg uha. Dakle, okidači su vrlo glasni zvukovi, na primjer, zračni jastuci, pirotehnika i svaka vrsta eksplozije. U okviru njega dolazi do oštećenja dlačnih stanica u unutrašnjem uhu, a u ekstremnim slučajevima čak može doći do kidanja bazilarne opne u untrašnjem uhu.
Zvučni udar, njegovi simptomi i kako ih prepoznati.
Zvučni udar uvijek nastupa u kombinaciji sa slabljenjem sluha i može dovesti čak do potpunog gubitka sluha. U kombinaciji s drugim simptomima često se pojavljuju i zvukovi u uhu odnosno tinitus. Na temu tinitusa već smo napisali nekoliko članaka, kao što je članak o odnosu između tinitusa i sporta. Sami simptomi često se poboljšavaju tijekom prvih dana i sedmica nakon zvučnog udara, a najjače se percipiraju tokom prvih sati nakon zvučnog udara. Nažalost, nije moguće isključiti trajno slabljenje sluha kao posljedicu zvučnog udara. Pritom su često pogođeni tonovi viših frekvencija, koji se više ne mogu percipirati toliko dobro. Vrlo često nastupa slučaj u okviru kojeg samo jedna strana, i to ona koja je okrenuta u smjeru izvora buke, pati od posljedica zvučnog udara.
Koji je tok dijagnoze u slučaju zvučnog udara?
Profesionalna provjera sluha prvi je korak u slučaju sumnje na traumu od buke. Dio te provjere takozvani je zvučni audiogram. Pritom se nose slušalice i reprodukuje se zvuk koji bi se morao moći čuti na odgovarajućoj strani. Čim ispitanik može jasno čuti dotični zvuk, daje odgovarajuć signal i ispitivačko osoblje bilježi rezultirajuću mjernu vrijednost. Često se upotrebljava i taster, koje se mora pritisnuti čim se čuje dotični zvuk. Tako se može mjeriti koji se rasponi glasnoće i frekvencija mogu percipirati. Zatim se zamjenjuju strane i provjerava se sposobnost sluha drugog uha. Nakon iscrpne pretrage i različitih provjera moguće je steći cjelokupnu predodžbu o sposobnosti sluha. Ovisno o potrebi i broju provjera, ova je pretraga relativno dugotrajna. Međutim, saznanja stečena na temelju nje ključna su za odabir odgovarajućeg liječenja i prikladnog rješenja za poboljšanje sluha.
Liječenje posljedica zvučnog udara – je li to uopće moguće?
U najboljem bi slučaju odmah trebalo započeti s liječenjem. U pravilu je prvi korak liječenje kortizonom. Kortizon se u slučaju teških simptoma može davati i intravenozno, no u slučaju blažih simptoma propisuje se njegovo uzimanje u obliku tableta. U posebno se teškim slučajevima kortizon može i izravno ubrizgati u srednje uho. Liječenjem kortizonom ublažavaju se upale i potiče se regeneracija dlačnih stanica u unutrašnjem uhu.
Ima li zvučni udar i kasne posljedice? Kako izgleda prognoza?
Prognoza za liječenje u suštini je vrlo dobra. Pritom su važni profesionalna podrška i brz početak liječenja. Međutim, u idealnom je slučaju potrebno izbjeći nastanak zvučnog udara, na primjer, prikladnom i certifikovanom zaštitom za sluh. Ona se, u skladu sa ličnim potrebama, može individualno izraditi. Tako možemo sasvim jednostavno zaštititi svoje uši i sluh.
Čak i ako ne prijete neposredne posljedice zvučnog udara, svakako vam se isplati izraditi zaštitu za sluh prilagođenu vama. Više informacija o tome kako ćete moći zadržati kontrolu nad zdravljem svojih ušiju možete saznati u okviru neobvezujućeg savjetovanja.
Hakuba, 2000., Chan, 1998.
Moon, 2008., Axelsson, 1987.
Holý, 2021., Probst, 1992.
Holý, 2021., Demaertelaere, 1981.
Exacerbation of Noise-Induced Hearing Loss in Mice Lacking the Glutamate Transporter GLAST | Journal of Neuroscience (jneurosci.org)
Acoustic trauma causes reversible stiffness changes in auditory sensory cells – Neuroscience (ibroneuroscience.org)
