Trudnoća: koliko je opasna buka?
Veliko opterećenje bukom nije dobro ni za koga. Ali trudnice i bebe reaguju posebno osjetljivo na buku. Saznali smo koji rizici proizlaze iz trajnog opterećenja bukom i jesu li oni štetni za majke i djecu.
O buci je riječ od trenutka kada se zvuk percipira kao ometajući. Takav slučaj nastupa individualno i zavisi o vrsti zvuka. Prag boli iznosi otprilike 130 decibela (dB), ali već se od vrijednosti od 110 dB zvukovi percipiraju kao neugodni. To otprilike odgovara pragu buke u diskotekama ili zvuku pneumatskog čekića. Pri polijetanju aviona ili na nekim koncertima dosežu se vrijednosti od čak 120 dB. U principu se putem nivoa zvučnog pritiska (koji se navodi u decibelima) može mjeriti od kada su zvukovi štetni po ljudski sluh.
Bolest uslijed previše buke
Buka može izazvati i bolesti. U slučaju trajnog opterećenja, vrijednost buke od 85 dB smatrat će se zdravstvenim rizikom (razinu od 80 do 100 dB stvaraju kamioni u prolasku, motorne pile ili ugaona brusilice). Prvenstveno se time oštećuju uši, ali potrebno je računati i sa drugim tegobama, na primjer, visokim krvnim pritiskom i poremećajima koncentracije i sna, koje slabe naš imunološki sistem.
Majke moraju biti zaštićene od buke
Stoga ne čudi činjenica da trudnice i bebe još osjetljivije reagiraju na buku. Zakonodavstvom koje se odnosi na zaštitu majčinstva stoga je propisano da poslodavci među „opasnostima za sigurnost i zdravlje trudnica i dojilja, i njihovih utjicaja na trudnoću ili dojenje” u obzir moraju uzeti i trajnu buku tokom rada. Prema zakonodavstvu o zaštiti na radu, buka veća od 80 dB smatra se štetnom za sluh. U slučaju vrijednosti buke više od ove poslodavci moraju staviti na raspolaganje zaštitu za sluh, a zaposlenici se moraju koristiti njome pri razinama buke višim od 85 dB.
Švedsko istraživanje: buka na radu ugrožava sluh djeteta
Prema istraživanju instituta Karolinska Institutet iz Stockholma postoji povezanost između radno uslovljene buke tokom trudnoće i snage sluha vlastita djeteta. Rezultati istraživanja pokazuju da je rizik slabljenja sluha kod djece čije su majke tokom trudnoće bile izložene većem opterećenju bukom tokom rada bio 80 % veći kada ih se usporedi sa onom djecom koja su devet mjeseci trudnoće provela u mirnom okruženju.
Četiri najčešća zanimanja u grupi sa najvećim opterećenjem bukom bili su profesionalni muzičari, stolari, drvoprerađivači i mesari. Švedski istraživači savjetuju ženama da tokom trudnoće izbjegavaju razine buke veće od 80 dB. Posljedice uticaja buke tokom slobodnog vremena, kao što je glasna muzika na rock-koncertima, nisu bile istraživane u okviru ovog istraživanja. Premda smo tokom rekreativnih aktivnosti znatno kraće vrijeme izloženi buci nego što je to slučaj, recimo, u glasnom radnom okruženju, posljedice toga takođe bi mogle biti dalekosežne.
Slušalice na trbuhu – dobra ideja?
Takođe, dokazano je da trajan uticaj zvukova tokom duljeg razdoblja može biti štetan za sluh fetusa. Među njih ubraja se i glasna muzika koja dopire do djeteta putem trbušnog zida (prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, glasnoća reprodukovane muzike u pravilu se postavlja na vrijednost između 75 dB i 105 dB). Fetusi zaista počinju percipirati zvukove već tokom četvrtog mjeseca trudnoće.
„Ali teško je davati precizne navode o uticaju buke”, rekla je Veronika Schöpf, neuronaučnik sa sveučilišta Karl-Franzens-Universität u Grazu. Prema njezinim navodima, širenje zvučnih valova plodnom vodom nalik je onome ispod vodene površine. Zavisno o sedmici trudnoće, ušni kanali fetusa imat će različite reakcije. Nije potrebno strahovati od toga da će muzika umjerene glasnoće u okolini majke probuditi dijete: Prema riječima Veronike Schöpf, u majčinoj je utrobi glasnoća prevelika, a da bi se dijete probudilo. Naime: organi majke stvaraju golemu buku u neposrednom okruženju bebe.
Klasična muzika za fetus
Šta kada bi se nerođenom djetetu – u svrhu prenatalnog poticanja – puštala Mozartova muzika? Istraživanje koje su proveli naučnici sa Sveučilišta u Washingtonu pokazalo je da slušanje klasične muzike potiče razvoj jezičnih sposobnosti u male djece. Dakle, ne bi li se onda već i fetusu koji se nalazi u majčinoj utrobi trebala puštati klasična muzika ? Može li dijete u ovom stadiju već steći važna znanja koja bi kasnije samo mukotrpno morala nadoknađivati? „Ne, inteligencija djeteta vrlo se vjerojatno ne može poticati ciljanim zvučnim podražajima još tokom trudnoće”, mišljenja je neuronaučnice Schöpf. Istraživanje Sveučilišta u Beču, koje je predvodio Jakob Pietschnig, istraživač ljudske inteligencije, opovrgava povezanost između inteligencije i slušanja klasične muzike.
Ima li puštanje muzike tokom trudnoće u glavnom pozitivan efekat?
Naravno, nipošto nije zabranjeno tokom trudnoće slušati muziku koju buduća mama voli i koja je opušta. „Odluka o tome je li Mozart bolji od Rammsteina svakako je u oku promatrača”, rekla je stručnjakinja. Sa obzirom na zaštitu zdravlja djeteta, ta se muzika ne bi smjela slušati u diskoteci ni koncertnoj dvorani, ali ni putem slušalica koje se polažu na trbušni zid. Ako se majka osjeća dobro dok sluša muziku umjerene glasnoće, doći će do izlučivanja zbilja važnih hormona sreće. Ti hormoni sreće dopiru i do fetusa, uslijed čega će se i beba u stomaku osjećati bolje.